Slatina … danas

Danas je Slatina grad koji polako izgrađuje nove ili obnavlja svoje, vremenom izgubljene, brendove. Na taj se način pozicionira na gospodarskim, kulturnim, športskim i turističkim kartama Hrvatske. Slatina nastavlja povijesnu tradiciju trgovišta organizirajući postojeće te osmišljavajući nove sajmove kroz četiri godišnja doba (proljeće - Sajam cvijeća i slastica, ljetno – Sajam obrtnika, jesen – Dani prvog hrvatskog pjenušca, zima – Advent u Slatini).

Slatina promiče kulturu i umjetnosti organizacijom Street Art Festa, različitih koncerata klasične i zabavne glazbe, međunarodnog festivala Dani Milka Kelemena te drugih aktivnosti ovog tipa. Kroz ustanove u kulturi (Pučko otvoreno učilište, Zavičajni muzej Slatine, Gradska knjižnica i čitaonica, Glazbena škola Milka Kelemena) promovira filmsku, likovnu, scensku, literarnu te glazbenu umjetnost otvarajući mogućnosti i nudeći sadržaje svim uzrastima i različitim generacijama Slatinčana i njihovih gostiju. Grad brine i o očuvanju kulturne baštine slatinskog kraja, ali i o tradiciji zborskog pjevanja podržavajući i međunarodnu slatinsku smotru folklora te rad Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Dika“ Slatina, Gradskog pjevačkog društva „Zrinski“ i vokalnog sastava „Slavis“.

Slatina je grad svih slatinčana, domicilnog i doseljenog stanovništva, grad različitih vjerskih, nacionalnih i kulturnih pripadnosti, ali i grad hrvatskih velikana: maestra Milka Kelemena, muzikologa i germanista Viktora Žmegaća, književnika Mirka Jirsaka, rukometnog reprezentativca Gorana Perkovca, rukometne reprezentativke Ane Knežević, slikara naivca Mile Kneževića, šahistice Rajne Šargać i mnogih drugih.

Sve ovo nabrojano slatinski su nematerijalni brendovi, ali posebno ističemo dva materijalna: slatinski mamutovac Sequoia koja se nalazi u jednom od gradskih parkova, spomeniku parkovne arhitekture i Slatinski biser – prvi hrvatski pjenušac koji je 1964. godine proizveden u podrumu kneza Schaumburg-Lippea u samom centru grada.

Pred Slatinom je značajan posao zauzimanja mjesta koje na kartama zaslužuje, ali uz vrijedne ruke marljivih slavonaca Slatina će zasigurno postati pravi turistički biser slavonske Podravine, uostalom uvjerite se sami da ona to danas već jest.