Slika 1 - jezero Javorica

3D model jezera Javorice i okolnog krajolika

1) Šumarak crne johe, otvorena površina s biljkama vlažnih staništa te prostrana košanica u smjeru jezera; 2) Potočna dolina Javorice sa sastojinom crne johe i plohama običnog lopuha; 3) Strme padine sjeverne ekspozicije pod dominacijom bukve; 4) Prevladavaju prostrane kitnjakove šume; 5) U pozadini brda, nekoć nasad obične smreke, leži šuma crne johe, vlažni travnjak i bujna populacija običnog lopuha; 6) Rubni dio jezera s trskom, rogozima, žutim perunikama i šaševima raznih vrsta; 7) Očuvane livade grozdastog ovsika i trave krestac.

Jezero Javorica

Jezero Javorica stalna je stajaćica koja se, okružena brežuljkastim reljefom, nalazi u sniženom terenu te pokriva dio istoimenog potoka koji je nekoć ovdje prolazio. Popularno slatinsko izletište sastoji se od nekoliko prirodnih segmenata, svaki od njih sa svojim specifičnostima i elementima bioraznolikosti.

Prateći početak toka Javorice, od smjera jugoistoka, susrećemo vrlo dinamičnu konfiguraciju terena s nekoliko povremenih vodotoka koji se spuštaju niz padine brda. Riječ je o vrlo strmom terenu na čijim se sjevernim padinama mogu pronaći sastojine bukve. Podno brda oko potoka prostrana je nizinska površina na kojoj dominira šuma crne johe. Teren je mjestimično izložen intenzivnijim poplavama pa je skop stabala rjeđi te na takvim mjestima nalazimo neka ugrožena močvarna staništa poput zajednice trstastog blješca (Phalaridetum arundinaceae) ili sjenovitih zajednica lopuha (Petasition officinalis).

Na izlazu iz šume johe započinje istočni dio jezera Javorice po čijoj su periferiji raspoređena različita staništa izložena oscilacijama razine vode. Ovdje bilježimo zajednice močvarne jezernice (Eleocharitetum palustris), sastojine žute perunike (Iris pseudacorus) te zakorijenjene zajednice krute roščike (Ceratophylletum demersi). U novije vrijeme na mnogim mjestima po površini jezera raširio se i gusti pokrov klasastog krocnja (Myriophyllum spicatum). Prateći obalu jezera susrest ćemo širokolisni (Typha latifolia) i uskolisni rogoz (Typha angustifolia) koji tvore prijelazni pojas od kopna prema vodi. Bujna je i vodena metvica čiji miris ispunjava zrak tijekom vrućih ljetnih dana. Rubni dijelovi jezera bogati su zelenim žabama (Pelophylax kl. esculentus), zmijom bjelouškom (Natrix natrix), raznim vrstama vretenaca (npr. vilin konjic, zapadni vilenjak, crveni strijelac), a ponegdje na zapadnom dijelu jezera može se susresti i konjska pijavica (Haemopis sanguisuga).

Zapadna obala Javorice nudi pomalo drugačiju vizuru za vrijeme ljetnih suša. Povlačenje razine vode otkriva muljevito dno obasuto školjkama bezupkama. Također, ovakve hidrološke prilike pogoduju nastanaku vegetacije niskih šiljeva (Nanocyperion) gdje se na blatnom tlu javljaju populacije smeđeg šilja (Cyperus fuscus), osjetljive vrste s Crvene liste vaskularne flore. Rub jezera i ovdje omeđuju sastojine rogoza i žute perunike, a potom teren prelazi u vegetaciju bogatu sitinama i šaševima (npr. lisičji šaš, lepršavi sit, metličasti sit). Nekoliko metara dalje utjecaj plavljenja je slabiji pa je ovdje moguć razvoj travnjačke vegetacije. Radi se livadama koje pripadaju zajednici grozdastog ovsika i trave krestac (Bromo-Cynosuretum cristati). Mnogobrojni ružičasti cvjetovi sivog osjaka (Cirsium canum) vizualno su najtraktivniji element ovih ploha.

Sva navedena staništa okružuje kitnjakova šuma u kojoj su, već neposedno iznad Javorice, od značajnih biljaka zabilježeni šumski srčanik (Gentiana asclepiadea), gotovo ugrožena vrsta intenzivno plavih cvjetova, zatim širokolisna kruščika (Epipactis helleborine), strogo zaštićena orhideja, te poniknuti ovratnjak (Carpesium cernuum) koji je poznat tek s nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Na izbočenim šumskim vrhovima i hrptovima dolaze termofilni elementi, biljke koje preferiraju izložene i osunčane lokacije, primjerice crna graholika (Lathyrus niger) ili medenika (Melittis melissophyllum).

Uz vodene i močvarne površine nezaobilazno se vežu i različite vrste ptica. Vodomara (Alcedo atthis) se ponekad može opaziti u preletu nad vodom, a svojom je osebujnom obojenošću i glasanjem lako prepoznatljiva vrsta. Gotovo svakodnevno, na Javorici je moguće vidjeti sive čaplje (Ardea cinerea) i divlje patke (Anas platyrhynchos), odnosno patke gluhare. Od ostalih vrsta mogu se izdvojiti: velika bijela čaplja (Egretta alba), crvenokljuni labud (Cygnus olor), veliki vranac ili kormoran (Phalacrocorax carbo), eja močvarica (Circus aeruginosus), čapljica voljak (Ixobrychus minutus) i druge. Tijekom zimskih perioda na Javorici je zabilježena velika populacija labudova i divljih pataka.

Autor teksta i fotografija: Dragan Prlić, magistar biologije

Slika 2 - jezero Javorica

Karakteristična staništa koja možemo susresti oko jezera Javorice:

1) Zajednica močvarne jezernice (Eleocharitetum palustris); 2) Vodenjarska vegetacija klasastog krocnja (Myriophyllum spicatum); 3) Sastojine žute perunike (Iris pseudacorus); 4) Sjenovite zajednice lopuha (Petasition officinalis); 5) Livade grozdastog ovsika i trave krestac (Bromo-Cynosuretum cristati); 6) Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem (Carici brizoidis-Alnetum glutinosae)
Slika 3 - jezero Javorica

Detalji iz biljne i životinjske raznolikosti:

1) Crvenokljuni labud (Cygnus olor) i divlje patke (Anas platyrhynchos); 2) Vodomar (Alcedo atthis); 3) Siva čaplja (Ardea cinerea); 4) Čapljica voljak (Ixobrychus minutus); 5) Poniknuti ovratnjak (Carpesium cernuum); 6) Šumski srčanik (Gentiana asclepiadea); 7) Širokolisna kruščika (Epipactis helleborine)