3D model šireg područja oko izletišta Bunarić
1) Naša trenutna pozicija - izletište Bunarić; 2) Stanište strogo zaštićene zimske preslice (Equisetum hyemale); 3) Pašnjak djeteline i puzave rosulje (Trifolio-Agrostidetum stoloniferae); 4) skijalište Tominac; 5) Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris); 6) Sastojina crne johe i drhtavog šaša (Carici brizoides-Alnetum glutinosae); 7) Kitnjakova šuma (Epimedio-Carpinetum betuli) na brežuljcima; 8) Stanište subendemične trolisne režuhe (Cardamine waldsteinii).
Izletiše Bunarić
Poznato slatinsko izletište Bunarić predstavlja izvrsnu lokaciju za ugodan boravak i druženje u očuvanoj prirodi. Centralna točka izletišta je bunar (utvrđeni šumski izvor) kojega okružuju padine hrasta kitnjaka. Rubom šume prolazi glavni šumski potok te se nizvodno spaja s tokom Javorice. Ovaj dominantan šumski krajolik estetski dopunjuju i obližnje skijalište Tominac, dodirna pašnjačka ploha te okolni urbani segment s pratećim mozaično kultiviranim površinama. Riječ je o krajobrazno raznolikom području pa sukladno tomu ovdje nalazimo mnoge stanišne tipove te vrste koje ih nastanjuju.
Osim kitnjakove šume (Epimedio-Carpinetum betuli) brežuljkastog reljefa, koji se penje gotovo do 230 m nadmorske visine, na užem području izletišta nalazimo i lužnjakove sastojine (Carpino betuli-Quercetum roboris) koje prate najniži teren i dio su potočnih dolina. U glavni potok ulijeva se manji šumski tok koji prolazi dolinom u zaleđu Bunarića, a jedan njezin dio pokriva manja površina s crnom johom (Carici brizoides-Alnetum glutinosae) kao posljedica duljeg zadržavanja vode. Oko samog prilaza izletištu mogu se pronaći neke strane biljke koje su u domaćoj flori invazivne (ali i medonosne!), primjerice zlatošipka ili velika zlatnica (Solidago gigantea) te dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata).
Uz potok, naročito obližnji nizvodni tok, raste populacija zimske preslice (Equisetum hyemale), strogo zaštićene i osjetljive vrste koju je ubirati zabranjeno. Važna biljka je i trolisna režuha (Cardamine waldsteinii) iz porodice kupusnjača, subendemična vrsta čije je središte rasprostranjenosti upravo Hrvatska. Nedaleko, uz potok šumskog predjela „Slatinci“, nalazi se jedna od najbujnijih populacija ove vrste na slatinskom području. Cijelo šumsko područje bogato je raznim proljetnicama kao što su bijela (Anemone nemorosa) i žuta šumarica (Anemone ranunculoides), šumska pužarka (Isopyrum thalictroides), ljuskava potajnica (Lathraea squamaria) i druge. Na kori lužnjaka čest je gusti obraštaj mahovina poput vrsta Neckera complanata i Anomodon viticulosus. Šumske lokve koje zaostaju u tlu staništa su žutom mukaču (Bombina variegata), lako prepoznatljivoj žabi po žutom pjegavo-obojenom trbuhu. Na ovom području zabilježena je i smeđa krastača (Bufo bufo).
Uz Bunarić nalaze se nasadi crnogoričnog drveća koji se ponegdje miješaju s prirodnom šumskom vegetacijom. Ovdje susrećemo listopadni ariš (Larix decidua), običnu smreku (Picea abies) i američki borovac (Pinus strobus) koji se u Sjevernoj Americi prirodno javlja. Rubnim dijelom šume prolazi potok koji šumu razgraničava od susjedne pašnjačke površine. Ovaj prostrani pašnjak s konjima vegetacijski pripada zajednici djeteline i puzave rosulje (Trifolio-Agrostidetum stoloniferae). Među biljkama naročito su brojne puzajuća (Trifolium repens) i jagodasta (Trifolium fragiferum) djetelina, a svojim bojama posebno se ističu ljubičasta mirisna metvica (Mentha pulegium) i uskolisna mlječika (Euphorbia cyparissias) žutih cvjetova.
Na padini iznad pašnjaka smjestilo se skijalište Tominac. Travnjačka ploha okružena je crnogoricom i prirodnom kitnjakovom šumom. Penje se približno do 185 m nadmorske visine odakle se s uskog platoa otvara prekrasan pogled na dio slatinskih brežuljaka. Na rubnim se dijelovima mogu pronaći gnijezda šumskih mrava (Formica rufa) izgrađena od iglica četinjača te mala populacija rijetke ljekovite očanice (Euphrasia stricta), poluparazitske biljke koja crpi nutrijente iz korijena susjednih biljaka. Travnjak pripada mezofilnim livadama košanicama (Arrhenatherion elatioris) i podupire značajnu biljnu i životinjsku raznolikost. Šarolika travnjačka vizura privlači brojne kukce, među kojima je skakavac zeleni konjic (Phaneroptera falcata) te leptiri poput prugastog jedarca (Iphiclides podalirius) i strogo zaštićenog lastinog repa (Papilio machaon). Travnjak se održava košnjom, no određeni dio nalazi se pod obraštajem orlovske bujadi (Pteridium aquilinum), vrste paprati koja travnjačku raznolikost potiskuje svojim podzemnim puzajućim rizomima.
Autor teksta i fotografija: Dragan Prlić, magistar biologije
Stanišna i krajobrazna ranolikost kroz fotografije:
1) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli); 2) Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris); 3) Šuma crne johe i drhtavog šaša (Carici brizoides-Alnetum glutinosae); 4) Livada košanica (Arrhenatherion elatioris) i stabla crnogorice na skijalištu; 5) Sastojina orlovske bujadi (Pteridium aquilinum); 6) Pašnjak djeteline i puzave rosulje (Trifolio-Agrostidetum stoloniferae).